Organiziranost je ključna u mnogim stvarima jer omogućuje manji utrošak novaca i vremena kod izvedbe bilo kojeg projekta. Ona je svuda bitna pa tako i u bavljenju vrtlarstvom; naročito u eko ili bio vrtlarstvu.
Danas je ponovo u modi uzgajati povrće i voće okruženo cvijećem i ljekovitim travama i ne samo zbog ekoloških načela već i zbog zdravijeg uroda, a sigurno i zbog ekonomske uštede pa je upravo na početku vrtlarske sezone potrebna dobra organizacija.
Već sam spomenula kako je dobro zajedno uzgajati i cvijeće i povrće i voće, a sve to izmješano s ljekovitim travama ili začinskim biljem daje odlične rezultate što znači manji utrošak i novaca i uloženog vremena, tj. truda.
I ja sam se prošlu vrtlarsku sezonu držala ovih načela te sam uspješno uzgojila nešto blitve, salate, peršina, bosiljka i mnoštvo kadifica. Među mojim povrćem su se našli i neveni i margerite i dalmatinski buhač te još pokoji cvijet.
Ipak, to je bila moja prva samostalna vrtlarska sezona pa urod i nije bio toliko obilan koliko sam željela da bude ali su mi zato principi bio i eko vrtlarstva postali veoma jasni.
U bio vrtu se sakuplja kišnica, kompostira se biljni otpad i mješaju se razne biljne kulture, a sve to prateći smjernice koje su i našim nonama ili bakama omogućavale da na malom komadu zemlje, uzgoje zdravu hranu za svoju obitelj i šareno cvijeće koje je krasilo dom.
Već sam rekla kako je prošla vrtlarska sezona bila moja prva samostalna sezona ali ove godine planiram biti još uspješnija i to sljedeći sve bio principe koje sam naučila!
Neko cvijeće je visoko (poput margerita) pa pruža udobnu hladovinu niskom povrću za vrućih ljetnih dana što mu pruža dobre šanse za razvoj i onda kada su jako visoke dnevne temperature ... i zato ću sijati i saditi visoko cvijeće. Drugo cvijeće poput nevena i kadifica ima svojstvo tjeranja nametnika iz zemlje (a i jako je lijepo pa će se sigurno naći u mom vrtu), a dalmatinski buhač uspješno tjera biljne uši s povrća i s ostalog bilja.
Mješanjem ovih biljaka kompostiranjem i skupljanjem kišnice postigla sam jako dobre rezultate i to s malo novčanog ulaganja i malo slobodnog vremena.
Za sve je to bilo potrebno prethodno planiranje.
Isto sam napravila i ove godine. Uzela sam list papira i na njemu okvirno (onako "od oka") odredila gdje se što nalazi i gdje što želim posaditi (kako bi moj usijev najbolje rodio te kako bi vrt postalo lakše obrađivati).
Nakon što sam si dala oduška crtajući, napravila sam i popis sjemena koje želim nabaviti. Tako sam uštedjelaa na vremenu, trudu, ali i novcu jer ne ću kupovati bezbroj vrsta sjemena od kojih ću samo neke koristiti. Tako sam trošak svela na minimum i umjesto npr. 150 kuna, ja ću potrošiti 100.
Naravno da sam neko sjeme sakupila prošle godine (sjeme kadifica i nevena te blitve), a neko sam dobila od susjeda i nadam se da će ove godine, vrt koji obrađujem, krasiti i neko novo cvijeće te da ću uz malo truda i planiranja postići još bolju berbu!
A što ti misliš?
