Neven - koristan i lijepi cvijet

Znanstveni naziv CALENDULA OFFICINALIS

Neven je lijep i koristan cvijet koji svojim mirisom tjera nematode (štetne mikroorganizme) iz vrta. On djeluje ozdravljujuće na zemlju i ostale biljke te je zbog toga poželjan stanovnik svakog bio vrta.
Lako ga je uzgojiti i održavati. Uspješno raste i na siromašnijoj zemlji, a niče već tjedan dana nakon što ga se posije. U jesen daje puno sjemena, a i sam se lako zasijava.

Ja sam neven posijala krajem ožujska. Razvija se na balkonu, u vazu u kojoj uzgajam ružu i tu će biti do presađivanja. Nove su bilčice izrasle iz sjemena koje sam sama sakupila sa prošlogodišnjih nevena.  Naime, neveni nakon cvatnje, formiraju čašku punu sjemena kojeg treba pokupiti (prije nego li ga vjetar i ptice raznesu okolo) osušiti i spremiti za slijedeću godinu.

Sada je početak travnja i biljke koje sam posijala su već porasle. Odbacile su čahure sjemenja, a neke već formiraju i treći listić pa vjerujem kako će za 10ak do 15ak dana biti dovoljno jake da ih presadim na trajno mjesto... u mom malom bio vrtu.

Opća karakteristika nevena de da brzo niče - već za 5 do 6 dana pa  ga se može sijati i u kasno proljeće. I iako kažu kako se neven može sijati u zatvorenome (stanu), ja sa sjetvom na zatvorenom nisam imala uspjeha i zato nevene uvijek sijem na otvoreno nakon što sam sjeme okupala u kupki od kamilice.
 

I iako u vrtu već raste puno ovih biljaka, i opet sam ih uzgajala jer me to veseli. Neke ću biljke i opet odnjeti u vrt dok ću druge zadržati i uzgajati u vazi. Jer, neven se može uzgajati i u vazi na terasi ili balkonu. Može se uzgajati i u većim žardinjerama te je jako efektan kao obrub u cvjetnjacima.
Ono štomu treba je puno sunca i dobro drenirano tlo. Neven ne voli da se u predjelu njegova korijena zadržava voda, niti voli teška ilovasta tla i u njima lako truli.

Kada neveni počnu cvasti (u ožujku ako je dovoljno toplo) sve će biti puno njihovih narančastih cvjetova. Bit će kao da se vrt napunio malim suncima jer je boja njihovih latica zaista žarka (ponekad je žuta, a ponekad narančasta). Cvjetanje će trajati do kasne jeseni, pa i dulje u primorju gdje je klima puno blaža.

I iako to blještavilo boja ne prati i ugodan miris, neveni su jako dobrodošle cvjetnice u mom vrtu.
Oni štite rajčicu, mahune i blitvu kao i ostalo povrće.
Upravo taj specifičan i pomalo neugodan miris biljke, tjera štetočine. Cijela biljka tako miriši, uključujući i korijen, pa tjera nemetode iz zemlje što znači da je zemlja oko nevena zdravija i plodnija pa time i podobnija za ugoj povrća - neven je biljka pomoćnica.

U prošlosti su se nerjetko cvjetovi nevena nazirali u zelenilu povrća naroito između rajčica i kupusnjača poput kelja ili kupusa jer im je neven jako dobar susjed i omogućava im brži i bujniji rast.

Za kupusnjače ne mogu tvrditi da je tako ali s rajčicama mogu. Moje su rajčice uvjek okružene nevenom i kadificama i upravo im te cvjetnice pružaju dobru zaštitu od napasnika koji vrebaju iz tla i time omogućuju bolje plodove i bogatiju berbu.

A što ti misliš o nevenu? Imaš li savjet ili kritiku za podijeliti? Jaću je rado čuti, a savjet isprobati.

Galerija mojih fotografija

Mirisna lavanda

Baby kadifice

Blitva

Rascvjetala amula

Pčela i djetelina

Neven

Šuma nevena

Blitva - ukusna i zdrava zelena ljepotica

Znanstveni naziv  BETA VULGARIS

Blitva se u  primorskim krajevima sije u vrtove čim zatopli, a poneki je uzgajaju na otvorenom i preko zime. 
To ukusno i dekorativno, zeleno povrće je lako za uzgojiti i održavati - treba mu malo hranjiva, propusna zemlja koja ne zadržava vodu i povremeno zalijevanje. 
Uz minimalne zahtjeve, blitva će stvarati nove listove kroz cijelo ljeto, a ako ne procvjeta, i kroz jesen. A kad procvijeta, ne samo da će ju bit lijepo za vidjeti već će dati i puno sjemena iz kojeg se slijedeće godine mogu ponovo uzgojiti fine biljčice.

Ja svoju blitvu ne sijem direktno u vrt već uzgajam presadnice u plastičnim kutijicama na balkonu. Tu ih držim sve dok biljčice ne ojačaju i razviju nekoliko (3,4) lista, a zatim ih nosim u vrt i presađujem.
Važno je samo da sjeme bude uvijek na toplom i osunčanom mjestu za što je idealan balkonski stol, a kad bi blitva voljela zatvorene prostore, bila bi idealna i prozorska daska.

Moje sjeme je uvijek zaštićeno od vremenskih nepogoda i isušivanja zahvaljujući "plastičnim staklenicima" koje sam izradila reciklirajući razne kutije i kutijice.
Naravno da ga prije sijanja namočim u kupku od kamilice, a za 15ak dana niknu i mlade biljčice.
Takvim načinom uzgoja izbjegavam da pužići pojedu moju finu blitvicu i osiguravam si bogati urod.

Blitvu sam posijala, već su izašle i mlade biljčice pa vjerujem kako ću se njome častiti i ove godine.

Iz jednog sjemena znaju niknuti i dvije ili tri biljčice. To nije razlog za paniku, nego veselje jer ste tada sigurni kako ste posijali kvalitetno sjeme od kojega će izrasti puno mladih blitvica. 

Prije nego li presadim svoje biljčice, pripremit ću tlo - samo ću ga malo prozračiti (površinski prekopati) pazeći da ne oštetim koju gujavicu ili ne narušim površinski život u tlu. Tako pripremljeno tlo ću pognojiti bio - eko granulicama osušenog biljnog gnojiva i malčirati (prekriti suhom travom koju sam dobila koseći travnjak iznad vrta) i tako nahraniti i zaštititi zemlju od isušivanja ali i pomoći mladim blitvama u borbi s korovima kojih gotovo pa niti neće biti.

Sada će uslijediti, meni možda "najteži" period, čekanja. Trebat će pričekati još mjesec dana kako bi mogli se mogla osladiti listovima mlade blitve koja neće biti nikako kemijski tretirana i zato zdrava zdravcata!

P.S.: Važno je znati da se kod blitve beru (trgaju) samo vanjski listovi kako bi biljka i dalje rasla i uzastopno davala nove listove sve dok se ne umori ili ne procvjeta. 

Imaš li neki fini recept ili savjet vezan za blitvu? Ja ću ga rado čuti!

Kadifica, kadifa, fratrić

Izvor fotografije: Marigolds 2008, objavljeno pod CC 2.0 Generic licencom

Znanstveni naziv TAGETES

Ova jednogodišnja cvijetnica je jako jednostavna za uzgoj, a neizostavan je dio svakog bio vrta. Može se sijati u zatvoreno već početkom ožujka, ali najbolje uspjeva kada se sije na otvoreno krajem ožujka i početkom travnja.
Kadifica je "biljka pomoćnica". Svojim opojnim mirisom tjera neželjene kukce iz povrtnjaka i time utječe na stvaranje plodnijih i zdravijih biljaka, uz to ju je i lijepo vidjeti. Svojim žutim, narančastim i bakreno crvenim do smeđim cvijetovima krasi povrtnjak sve do kasne jeseni i pojave prvih mrazeva.

Kako sam već i naglasila, moja je želja bila formirati ekološki prihvatljiv povrtnjak pa sam se s tom idejom na umu odlučila i na uzgoj nekih ,već pomalo zaboravljenih, cvijetnica.
Tu spada i kadifica (Tagetes). Jednogodišnja cvijetnica koju ja zovem fratrić.

Uvijek se moglo naći mnoštvo raznih kadifica u noninom (bakinom) povrtnjaku. Naime, moja ih je nona uvijek uzgajala iz meni tada nepoznatih razloga. Te su mi biljčice uvijek bile prilično odbojne i nije mi bilo jasno zašto se nalaze među povrćem i svim tim cvijećem ugodnog mirisa. Njihovi su mi cvijetići uvijek bili dražesni ali mi je miris koji je proizvodila cijela biljka bio jako odbojan. Kad bolje promislim, meni je to bio smrad.

Upravo je taj miris zaslužan što je ova biljka toliko korisna ostalim biljkama u povrtnjaku i cvijetnjaku. Taj miris, koji proizvodi i korijen ove biljke, tjera štetnike iz zemlje- nematode.

Kadificu je zaista lako uzgojiti. Potrebno je nešto sjemena i zemlje; malo vode i  vremena i male će biljčice proklijati već za nekoliko dana.

Fratrić je jako raskošan u cvatnji. Svaka je njegova biljka oboružana mnoštvom bogatih  cvjetova koji svojom ljepotom privlače poglede ljudi ali i kukaca.

Lako ju je uzgojiti i lako se razmnožava.
Zemlja se lagano razrahli - malo prokopa - tako da i u niže slojeve dođe kisik - te se u nju lagano utisnu sjemenke. Potom se sve prekrije tankim slojem zemlje i zalije koristeći kanticu s disperzorom vode (ružom) na svom završetku.

Sjemenke je dobro prethodno namočiti u kupki od kamilice, a za zalijevanje koristiti odstajalu vodu jer sjemenu i biljkama, a pogotovo mladim biljkama ne odgovara mrzla, klorirana voda točena direktno iz špine.

Ja uzgajam presadnice i sijem kadificu na otvorenom (na balkonu, u posudi u kojoj uzgajam i ružu) jer mi tako nalaže iskustvo.
U nekoliko sam navrata, mlade biljčice, pokušavala uzgojiti i u zatvorenom - sijući ih još u veljači - no nikad nisam imala dobre rezultate. Mlade kadifice su bile blijede i izdužene. Ojačale su i cvjetale kad i one koje su uzgajane na otvorenom i koje su sijane puno kasnije.
Stoga je moj zaključak da se ovu biljku ne isplati uzgajati u zatvorenom.

Na kraju sezone i obilne cvatnje, ovo cvijeće stvori mnogo sjemena. Svaki je cvijet mala škrinja novih biljčica jer sadrži puuuno sjemenja. Sjemenja koje je jeko lagano i lako se prima (samo zasijava) te u proljeće iz njega nastane još puno mladih biljčica koje su se same zasijale - tako da ih niti nije potrebno posebno sijati (ako su već prisutne) već ih samo presaditi po cijelom vrtu.

I još je jedna stvarčica koja je karakteristična za ovu bujnu cvjetnicu.
Obzirom da kadifice privlače mnoge kukce, lako ih je i oprašivati. A, kako ih je lako oprašivati, nije rijetkost da se različite vrste međusobno miješaju.
Često se desi da kadifica koja je cvjetala žuto, iduće godine ima prošarane cvjetiće i da je ona s jednostavnim cvjetovima sada procvjetala bogatim cvjetovima. To je njihova draž, uvijek se mjenjaju i nikada ne možemo biti 100% sigurni u konačni izgled kadifice koju sijemo :)

Uspješan vrtlar = dobra organizacija

Organiziranost je ključna u mnogim stvarima jer omogućuje manji utrošak novaca i vremena kod izvedbe bilo kojeg projekta. Ona je svuda bitna pa tako i u bavljenju vrtlarstvom; naročito u eko ili bio vrtlarstvu.
Danas je ponovo u modi uzgajati povrće i voće okruženo cvijećem i ljekovitim travama i ne samo zbog ekoloških načela već i zbog zdravijeg uroda, a sigurno i zbog ekonomske uštede pa je upravo na početku vrtlarske sezone potrebna dobra organizacija.

Već sam spomenula kako je dobro zajedno uzgajati i cvijeće i povrće i voće, a sve to izmješano s ljekovitim travama ili začinskim biljem daje odlične rezultate što znači manji utrošak i novaca i uloženog vremena, tj. truda.
I ja sam se prošlu vrtlarsku sezonu držala ovih načela te sam uspješno uzgojila nešto blitve, salate, peršina, bosiljka i mnoštvo kadifica. Među mojim povrćem su se našli i neveni i margerite i dalmatinski buhač te još pokoji cvijet.

Ipak, to je bila moja prva samostalna vrtlarska sezona pa urod i nije bio toliko obilan koliko sam željela da bude ali su mi zato principi bio i eko vrtlarstva postali veoma jasni.
U bio vrtu se sakuplja kišnica, kompostira se biljni otpad i mješaju se razne biljne kulture, a sve to prateći smjernice koje su i našim nonama ili bakama omogućavale da na malom komadu zemlje, uzgoje zdravu hranu za svoju obitelj i šareno cvijeće koje je krasilo dom.
Već sam rekla kako je prošla vrtlarska sezona bila moja prva samostalna sezona ali ove godine planiram biti još uspješnija i to sljedeći sve bio principe koje sam naučila!

Neko cvijeće je visoko (poput margerita) pa pruža udobnu hladovinu niskom povrću za vrućih ljetnih dana što mu pruža dobre šanse za razvoj i onda kada su jako visoke dnevne temperature ... i zato ću sijati i saditi visoko cvijeće. Drugo cvijeće poput nevena i kadifica ima svojstvo tjeranja nametnika iz zemlje (a i jako je lijepo pa će se sigurno naći u mom vrtu), a dalmatinski buhač uspješno tjera biljne uši s povrća i s ostalog bilja.

Mješanjem ovih biljaka kompostiranjem i skupljanjem kišnice postigla sam jako dobre rezultate i to s malo novčanog ulaganja i malo slobodnog vremena.
Za sve je to bilo potrebno prethodno planiranje.
Isto sam napravila i ove godine. Uzela sam list papira i na njemu okvirno (onako "od oka") odredila gdje se što nalazi i gdje što želim posaditi (kako bi moj usijev najbolje rodio te kako bi vrt postalo lakše obrađivati).

Nakon što sam si dala oduška crtajući, napravila sam i popis sjemena koje želim nabaviti. Tako sam uštedjelaa na vremenu, trudu, ali i novcu jer ne ću kupovati bezbroj vrsta sjemena od kojih ću samo neke koristiti. Tako sam trošak svela na minimum i umjesto npr. 150 kuna, ja ću potrošiti 100.

Naravno da sam neko sjeme sakupila prošle godine (sjeme kadifica i nevena te blitve), a neko sam dobila od susjeda i nadam se da će ove godine, vrt koji obrađujem, krasiti i neko novo cvijeće te da ću uz malo truda i planiranja postići još bolju berbu!

A što ti misliš?